Kada su u pitanju metode istraživanja, istraživači obično smatraju da ne postoje pitanja ili hipoteze karakteristične za mešovito istraživanje. Međutim, vodi se polemika o pitanjima koja treba koristiti u mešovitim istraživanjima, kao i o nacrtima mešovitog istraživanja (Creswell et al., 2007; Tashakkori & Creswell, 2007).
Dobro mešovito istraživanje treba da započeti istraživačkim pitanjem karakterističnim za mešovita istraživanja kako bi se odredile metode i definisao celokupni nacrt istraživanja. Pošto se mešovito istraživanje ne oslanja isključivo na kvantitativno ili isključivo na kvalitativno istraživanje, kombinovanje ova dva pristupa obezbeđuje najbolje podatke za formulisanje istraživačkih pitanja i hipoteza. Treba razmotriti koja vrsta pitanja se postavlja, kao i kada i koje informacije su neophodne da bi se dočarala priroda ovih istraživanja:
- i kvalitativna i kvantitativna istraživačka pitanja (ili hipoteze) moraju se postaviti u mešovitom istraživanju kako bi se preciznije odredila svrha istraživanja. Ova pitanja ili hipoteze se mogu postaviti na početku istraživanja ili onda kada se sama nametnu, u nekoj kasnijoj fazi istraživanja. Na primer, ako istraživanje započne kvantitativnom fazom, istraživač bi mogao da uvede hipoteze. Kasnije u toku istraživanja, kada se pozabavi kvalitativnom fazom, nametnuće se pitanja za kvalitativno istraživanje.
- određenu pažnju treba posvetiti redosledu istraživačkih pitanja i hipoteza. U dvofaznom projektu, pitanja koja se odnose na prvu fazu treba prvo navesti, a zatim treba navesti pitanja koja se odnose na drugu fazu, tako da čitaoci mogu da ih vide u onom redosledu u kom će biti obrađena u konkretnom istraživanju. U jednofaznom istraživanju, redosled ptanja treba odrediti u odnosu na metodu kojoj se pridaje najveći značaj u konkretnom istraživačkom nacrtu.
- potrebno je uključiti i istraživačko pitanje koje se direktno odnosi na kombinovanje kvantitativnih i kvalitativnih elemenata istraživanja. To je pitanje na koje će odgovor dati upravo mešovito istraživanje (Creswell & Clark, 2007). To je novi tip pitanja u istraživačkim nacrtima i naziva se hibridno ili integrisano pitanje (Tashakkori & Creswell, 2007). Ovo pitanje može biti postavljeno na početku istraživanja ili onda kada se pojavi (na primer, u dvofaznoj studiji u kojoj se jedna faza nadovezuje na drugu, pitanje karakteristično za mešovito istraživanje može se postaviti u diskusiji između dve faze). Može imati dva oblika. Prvi je da se napiše na način koji se odnosi na metode ili procedure koje se koriste u istraživanju (npr. Da li kvalitativni podaci pomažu da se objasne rezultati iz početne kvantitativne faze istraživanja? (Creswell & Clark, 2007)). Drugi oblik podrazumeva da se napiše na način koji se odnosi na sadržaj istraživanja (npr. Da li bi tema o pružanju socijalne podrške pomogla da objasni zašto neki učenici postaju nasilni u školama? (Tashakkori & Creswell, 2007)).
Postoji nekoliko različitih načina na koje se sve vrste istraživačkih pitanja (tj. kvantitativna, kvalitativna i hibridna) mogu postaviti u mešovitom nacrtu istraživanja:
- postaviti posebno kvantitativna pitanja ili hipoteze i kvalitativna pitanja. Ona se mogu postaviti i na početku istraživanja ili onda kada se pojave ukoliko se istraživanje odvija u fazama. Na ovaj način akcenat se stavlja na oba pristupa, a ne na mešovite metode ili integrativnu komponentu istraživanja.
- postaviti posebno kvantitativna pitanja ili hipoteze i kvalitativna pitanja, a nakon njih pitanje karakteristično za mešovito istraživanje. Na taj način se naglašava značaj i kvalitativne i kvantitativne faze istraživanja, ali i značaj njihovog kombinovanja, pa se ovakav pristup smatra idealnim.
- postaviti samo istraživačko pitanje karakteristično za mešovito istraživanje, koje oslikava proceduru ili sadržaj (ili postaviti pitanje karakteristično za mešoviti nacrt istraživanja kojim će se obuhvatiti i procedura i sadržaj), a ne postavljati posebno kvantitativna i kvalitativna pitanja. Na ovaj način se naglašava da istraživanje treba da dovede do neke integracije ili veze između kvantitativne i kvalitativne faze istraživanja (odnosno da je zbir oba dela značajniji od pojedinačnih delova).
